Vitamin D je vitamin topiv u mastima koji igra ključnu ulogu u zdravlju kostiju, imunološkom sistemu, ali i u reproduktivnom zdravlju muškaraca i žena. On postoji u dvije forme: vitamin D2 (ergokalciferol), koji se nalazi u biljnim namirnicama, i vitamin D3 (holekalciferol), koji je prisutan u životinjskim proizvodima i koji se može sintetizovati u koži pod uticajem UVB sunčevih zraka.
Vitamin D je jedini vitamin čiju proizvodnju ljudsko tijelo može u velikoj meri sama regulisati putem izlaganja sunčevoj svjetlosti. Njegova osnovna funkcija je održavanje ravnoteže kalcijuma i fosfora u organizmu što je ključno za mineralizaciju kostiju i zdrave zube. Osim toga, vitamin D učestvuje u funkciji mišića, ćelijskoj diobi, i ima potencijalnu ulogu u regulaciji imunog sistema i prevenciji nekih hroničnih bolesti.
Vitamin D i plodnost: zašto je važan?
Vitamin D se smatra ključnim faktorom u reproduktivnom zdravlju jer direktno utiče na funkcionisanje ženskih i muških reproduktivnih organa. Receptori za vitamin D (VDR) i enzim koji metabolizuju vitamin D nalaze se u jajnicima, materici, testisima i drugim dijelovima reproduktivnog sistema. Na taj način vitamin D može imati autokrino i parakrino djelovanje koje utiče na steroidogenezu seksualnih hormona, što je ključno za plodnost.
Studije pokazuju da žene sa optimalnim nivoima vitamina D (25(OH)D iznad 30 ng/ml) imaju veću šansu za trudnoću i uspjeh u postupcima vantjelesne oplodnje (IVF). Na primjer, žene sa normalnim nivoima vitamina D četiri puta su uspješnije u zanošenju pomoću IVF u poređenju sa ženama koje imaju niske vrijednosti vitamina D.
Pored toga, vitamin D može poboljšati kvalitet endometrijuma i pomoći u regulaciji menstrualnog ciklusa, povećavajući šanse za uspješnu implantaciju i trudnoću. Nedostatak vitamina D povezan je sa problemima poput sindroma policističnih jajnika (PCOS), endometrioze i smanjene pokretljivosti i kvaliteta spermatozoida, što dodatno ukazuje na njegov značaj u reproduktivnoj funkciji.
Preporučeni dnevni unos vitamina D za podršku plodnosti
Zbog činjenice da se dio vitamina D sintetiše u koži izlaganjem suncu, prehrambene potrebe variraju sezonski i zavise od izloženosti sunčevoj svjetlosti. Međutim, za podršku reproduktivnom zdravlju i povećanje šansi za začeće, preporuke uključuju:
- Za odrasle žene koje planiraju trudnoću ili su u trudnoći: dnevni unos vitamina D se u jesensko-zimskom periodu preporučuje u rasponu od 800 do 1000 međunarodnih jedinica (IE).
- U slučaju prekomjerne težine, potvrđenog deficita vitamina D ili rizičnih faktora, doza može biti povećana na 1000-2000 IE dnevno, ali ne smije prelaziti 4000 IE bez stručnog nadzora.
- Za dojenčad i malu djecu preporučuje se 400 IE vitamina D dnevno za prevenciju rahitisa i podršku razvoju kostiju.
Važno je da se vitamin D dodatno uzima kroz suplemente ukoliko postoji nedostatak, naročito u zimskim mjesecima ili kod ljudi koji nisu u mogućnosti da redovno budu izloženi sunčevoj svjetlosti.
Optimalan nivo vitamina D u krvi
Za optimalnu plodnost, preporučuje se nivo 25(OH)D u opsegu od 50 do 75 nmol/L ili više, mada neki izvori navode i optimalne vrijednosti između 75 i 125 nmol/L. Nizak nivo vitamina D povezan je sa smanjenom fertilnošću i komplikacijama u trudnoći kao što su preeklampsija, gestacijski dijabetes, smanjen fetalni rast i prerano porođanje.
Rutinski test na nivo vitamina D (25-hidroksivitamin D) može pomoći ženama koje planiraju trudnoću da prilagode unos vitamina D, a time i povećaju šanse za uspješnu trudnoću i zdrav razvoj ploda.
Vitamin D i muška plodnost
Vitamin D igra važnu ulogu i u muškoj plodnosti. VDR i enzimi povezani s metabolizmom vitamina D prisutni su u testisima, posebno u Sertolijevim i Leydigovim ćelijama, koje su ključne za stvaranje spermatozoida i proizvodnju hormona.
Niži nivoi vitamina D povezani su s lošijim kvalitetom sperme, smanjenom pokretljivošću spermatozoida i većim prisustvom morfoloških abnormalnosti, što može umanjiti mogućnost začeća.
Dodaci vitamina D u fazi planiranja trudnoće i tokom trudnoće
Priprema za trudnoću i održavanje adekvatnog nivoa vitamina D tokom trudnoće koristi i majci i plodu. Dodatak vitamina D može spriječiti komplikacije poput povišenog krvnog pritiska, preeklampsije i respiratornih problema kod novorođenčadi. Posebno se preporučuje suplementacija u zimskim mjesecima i kada je izlaganje suncu ograničeno.
Dodaci vitamina D3 se smatraju pogodnijim u odnosu na D2 zbog bolje biološke iskoristivosti. Optimalne doze trebaju biti prilagođene individualnim potrebama i stanju organizma, stoga je neophodno konsultovati se sa specijalistom i redovno pratiti nivo vitamina D u krvi.
Vitamin D za zdravje
Vitamin D, životni stil i prehrana za bolju plodnost
Za adekvatnu proizvodnju vitamina D preporučeno je izlaganje suncu 15 minuta dnevno na lice i ruke, u proljeće i jesen, bez upotrebe zaštitnih sredstava, ali umereno. Ovo pomaže sinteti proveri vitamina D3 u koži. U prehrani treba preferirati masne ribe (losos, sardine, tuna), riblje ulje, jaja, mlijeko i proizvode obogaćene vitaminom D.
Jednako su važni i drugi mikro- i makroelementi, poput folne kiseline, vitamina B6, B12, kalcijuma, selena, cinka i magnezijuma, koji podržavaju reproduktivni sistem i kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida.
| Prehrambeni izvor | Sadržaj vitamina D (μg na 100 g) |
|---|---|
| Sardine | 8-10 |
| Losos | 6-12 |
| Tuna | 4-7 |
| Jaje (žumanjak) | 1-2 |
| Obogaćeno mleko | 1-2 |
Važnost uravnoteženog unosa i nadzora nivoa vitamina D
Važno je pratiti i ukupan dnevni unos vitamina D iz svih izvora - hrane, suplemenata i izlaganja suncu - kako bi se izbjeglo i deficit, ali i toksičnost. Toksičnost vitamina D može nastati usljed prekomjerne suplementacije (iznad 4000 IE dnevno bez medicinskog nadzora) i manifestovati se simptomima poput mučnine, povraćanja, gubitka apetita, glavobolje i bolova u kostima.
Zato je ključno da suplementaciju vitamina D organizuje i prati zdravstveni radnik, posebno kada je riječ o trudnoći i planiranju potomstva.
