U svim položajima je važno da ste opušteni, imate dobar oslonac za leđa, ruke itd. Nadalje, važno je da je dijete dovoljno blizu dojke. Dijete se može podbočiti jastucima ako je potrebno. Ovim položajem će većina mama krenuti u dojenje. Lezite bočno, dijete također okrenite da leži bočno prema vama. Da odteretite kralježnicu, možete se poslužiti jastucima: jednim koji podupire leđa i drugim koji je ispod koljena gornje noge. Ako npr. Sjedite uspravno, a dijete držite u svom naručju kao u kolijevci. Trebate imati dobar oslonac za leđa i ramena. Ako fotelja nije dobro oblikovana, stavite jastuk iza donjeg dijela leđa.
Nemojte se savijati prema naprijed, jer tako opterećujete kralježnicu, ali niti prema nazad jer tako mlijeko sporije teče (osim u posebnim slučajevima kad majka ima jak mlaz mlijeka pa se mora malo nasloniti unazad da se beba ne zagrcava). Trebate imati i dobar oslonac za laktove kako teret bebe ne bi bio na vašoj ruci. Ruka koja podupire dijete trebala bi biti opuštena. Možete zbog toga staviti i jastuk u krilo, a na njega svoju ruku na kojoj je dijete. Vrlo su zgodni „jastuci za dojenje“ koji su u obliku slova 'U' savinuti oko vašeg trbuha pa istovremeno imate oslonac za laktove i oslonac za ruku na kojoj leži dijete.
Ako dijete siše npr. na desnoj dojci, položite ga na svoju desnu ruku, glavu i leđa na podlakticu, a guzu na dlan. Lijevom rukom možete pridržavati dojku. Dijete mora cijelim tijelom biti okrenuto prema vama (ne smije iskretati glavu), djetetovo uho, rame i bok u jednoj ravnini. Kad je pogledate, vidite ga bočno. Djetetova koljena moraju biti privučena tik do vas. Ovaj se položaj razlikuje od položaja kolijevke u tome da ruke zamijene uloge. Npr. kad dijete siše na desnoj dojci, onda leži na lijevoj ruci, guza i leđa na podlaktici, a glavica na vašem dlanu. Na ovaj je način lakše namještati djetetovu glavu i pravilno pridržavati dojku. Bolja je i preglednost. Zbog toga je taj položaj dobar kad još učite prihvaćanje dojke te za malenu djecu.
U ovom položaju držite dijete sa strane ispod svoje nadlaktice. Slično kao u unakrsnom hvatu kolijevke, samo je dijete pomaknuto na drugu dojku, trbuh i noge su joj pomaknuti bočno od vas. U ovom je položaju jako dobra preglednost dojke i djetetovih usta pa je dobar za učenje prihvaćanja dojke, te za malenu i prijevremeno rođenu djecu ili majke s većim dojkama. Dobar je i za djecu koja se vole savijati prema naprijed. U bilo kojem položaju za dojenje trebali biste rukom pridržavati svoju dojku kako bi dijete moglo pravilno uhvatiti bradavicu i areolu. Morate paziti da su prsti dovoljno udaljeni od areole, da ne smetaju djetetovim ustima.
C-hvat - palac je s gornje strane, a ostala četiri prsta s donje strane dojke, tako da zajedno formiraju slovo C. U-hvat - započinje tako da majka postavi četiri prsta (osim palca) ispod dojke, ravno priljubljene, a zatim spusti lakat tako da kažiprst i ostali prsti kliznu okomito s jedne strane dojke, a palac okomito s druge strane dojke. Hvat škarica - kažiprst se postavi iznad areole, a srednji prst ispod. Ovaj hvat mogu koristiti samo majke koje mogu dovoljno raširiti ta dva prsta, jer inače prsti smetaju djetetovim ustima kod prihvaćanja dojke.
Kao prvo, ako položaj nije dobar, dijete neće moći izvući dovoljnu količinu mlijeka i dobro napredovati. Da bi dijete pravilno uhvatilo dojku, mora jako široko otvoriti usta prije nego prione na dojku. Novorođenčad ima refleks koji tome služi: kad ih bradavicom ili prstom podragate po ustima, ili po obrazu blizu usta, dijete se okrene na tu stranu otvorenih usta, tražeći dojku (rooting refleks).
Možete pripomoći djetetu u otvaranju usta tako da ponavljate riječ otvori jasnim glasom i da samo otvara usta, jer čak i novorođenčad pokušava imitirati izraze lica majke. Važno je da dijete dobro uhvati s donje strane, što znači da bradavica ne mora biti centrirana kod stavljanja u djetetova usta, nego malo usmjerena prema gore. Dijete prvo dotakne dojku donjom pa onda gornjom usnom, no u brzini možda to nećete stići primijetiti. Djetetova gornja usna kod sisanja manje radi nego donja. Usne trebaju biti izvrnute prema van, tj. Ako nije uspjelo, laganim stavljanjem prsta u kraj djetetovih usta trebate osloboditi podtlak kojim se dijete drži za dojku, nakon toga lagano izvući dojku, pa probati ponovo.
Dojenje krene brzim neujednačenim pokretima sisanja. Nakon nekoliko sekundi do minute, pokrene se refleks otpuštanja mlijeka ili let-down. Tada dijete ujednačenim ritmičkim pokretima guta mlijeko koje samo teče. Kad dijete efikasno guta, uz ritmičke pokrete usni i obraza, može se primijetiti i lagano micanje djetetovih ušiju i kože oko sljepoočnica. Uz to se u tišini može i čuti gutanje kao "kaa"-stop-"kaa"-stop-"kaa"...
Ako su vam dojke prepune ili kod ravnih bradavica, teško je dijete pravilno postaviti na prsa. Kod prepunih dojki može pomoći malo izdajanja prije dojenja, da bar vrh dojke omekša da ga dijete može uhvatiti. Ako je bradavica uvučena, tj. Upotreba duda i bočica može uzrokovati da dijete odjednom ne zna pravilno uhvatiti dojku. Ne otvori usta dovoljno jako i ne prione dovoljno snažno na dojku, a ako mlijeko odmah ne krene, ispusti dojku i buni se.
Dojenje je naraven proces, ki pa zahteva znanje, potrpežljivost in pravo podrško. Za marsikatero mamico se lahko že kmalu po porodu sprevrže v stisko, če nima na voljo pravih informacij in veščin. S pravočasno pomočjo se da marsikaj rešiti, saj so prve ure in dnevi po porodu ključni za vzpostavitev dojenja ter ohranjanje laktacije, še posebno, če se novorođenček ne može dojiti.
Pravilno pristavljanje i tehničke pravilnosti
Pravilno pristavljanje je temelj uspešnog dojenja. Ključnog značaja je proveriti da li vaš dojenček pravilno zajače bradavicu i dio kolobora (više donjeg dijela nego gornjeg), jer to omogućava učinkovito ssanje. Dojenčkove glave u dojko nije potrebno gurati; u prvim danima bitno je da je uho-rame-bok poravnati uz majčino telo. Dojenje treba obavljati uz C ili U hvat i brzo je uvoditi bebu na dojku, kako bi se bradavica pravilno smjestila u djetetove usta.
4 prijemi v badmintonu + Naučite se pravilnega prijema za vsak udarec!
Dojenje na zahtjev djeteta je ključ; hranjenje po potrebi potiče dovoljnu proizvodnju mlijeka. Početak dojenja često je bolan; ako bol ne nestane nakon tjedan dana, potražite savjet. Pripazite na znakove dobro uhvaćene dojke: brada djeteta u dodiru s dojkom, usta široko otvorena, brkovi i jezik pravilno pozicionirani ispod bradavice.
Ručna izdajanje može pomoći pri povećanju proizvodnje i sigurnom čuvanju mlijeka. Topli oblozi prije izdajanja i masaža poboljšavaju protok. Izdojeno mlijeko čuvajte u sterilnim posudama, označite datumom i vremenom, i prema pravilima koristite starije zalihe prije novijih. Ne treba pretjerivati s izdojenjem ako dijete može zadovoljavajuće sisati.
Ključne poruke su: udoban položaj, pravilno hvatanje, prilagodba položaja po potrebi, i podrška stručnjaka ako postoje poteškoće. Dojenje je prirodan proces koji zahtijeva vremena, praksu i podršku okoline. U mnogim zemljama dostupne su mreže podrške, savjetnice za dojenje i sustavi pomoći koji pomažu majkama da ostvare uspješno i sigurno dojenje.
Specifične preporuke i zablude
- Ne postoji “jedan pravi” način; mijenjanje položaja može ublažiti bol i povećati učinkovitost.
- Bradavice nisu nužno potrebno utrđivati; prirodni su dio dojenja kad su pravilno prilagođene.
- Dojenje nije samo hranjenje; to je i proces smirivanja, povezivanja i razvijanja sigurnosti u odnosu majka-dijete.
- Ako dijete ne pristavlja pravilno ili su prisutne bolne bradavice, potražite stručnu pomoć i prilagodite hvat i položaj.
Rani početak i održavanje dojenja vrlo su važni za zdrav razvoj djeteta i materinog zdravlja. UNICEF i WHO potiču dojenje na zahtjev i potporu dojilje kroz različite programe i mreže podrške. U potpori dojenja često je ključno zajedništvo i pristup kvalitetnim informacijama prije i nakon poroda.