Majčino mlijeko je najbolji izvor hrane za novorođenčad. Za normalan razvoj beba u skladu s njihovom dobi, majčino mlijeko predstavlja veoma važnu potrebu. Kako bebe rastu, majčino mlijeko se prilagođava njihovim potrebama. Dojenjem se bebe mogu zaštititi od kratkoročnih i dugoročnih bolesti. Zahvaljujući antitijelima koje majka prenosi putem mlijeka, smanjuje se i rizik od infekcija. Bebe koje se hrane majčinim mlijekom imaju manji rizik od tip 1 dijabetesa, astme, gojaznosti i sindroma iznenadne dojenačke smrti.
Mnogo je pitanja i mitova vezanih uz prehranu majke tijekom dojenja, pa tako i konkretno o utjecaju začinjene, ljute ili pikantne hrane. Tijekom trudnoće, ali i kad počnu dojiti, majke često dobivaju razne savjete o prehrani tijekom dojenja. Savjetuje im se da izbjegavaju raznu hranu - citruse, kupus, grahorice, sirovo voće, pečenu, začinjenu i ljutu hranu i slično. No takvi savjeti nisu univerzalni.
Što se događa s hranom koju majka pojede?
Mi pojedemo hranu, probavimo ju, apsorbiramo nutrijente u krvotok, iz naše krvi radimo mlijeko i tim mlijekom hranimo našu bebu. Mali dio hrane, iako mali dio, prelazi u majčino mlijeko. Djeca su pod utjecajem majčine prehrane već tijekom trudnoće. Isto vrijedi i za vrijeme dojenja. U prosjeku taj proces traje tri do četiri sata. Međutim, postoje neke namirnice, poput voćnog soka, koje brže prolaze u majčino mlijeko.
Pikantna hrana i okus mlijeka
Majčina raznolika prehrana mijenja okus mlijeka što dijete uvodi u svijet različitih okusa. Dakle, nema zabranjene hrane, nema namirnica koje unaprijed treba izbjegavati. Komu vjerovati? Odgovor je kako dojilje praktički smiju jesti sve, u umjerenim količinama, dok god to njihovoj djeci ne smeta. U praksi to znači da začinjena ili ljuta hrana može promijeniti okus mlijeka, ali to ne znači nužno da će to štetiti bebi.
Neke majke zbog luka dobiju poteškoće jer neke namirnice izazivaju reakcije kod bebe. Neke žene na to reagiraju, a druge ne. Tako je i s drugim namirnicama: neke majke zbog njih dobiju proljev, što može uzrokovati nadutost kod dojenog djeteta kroz majčino mlijeko. U pravilu, možete jesti svu hranu u normalnim količinama. Cijela tabla čokolade nije “normalna količina”, kao ni cijela zdjela salate od rajčica - ovdje govorimo o porciji, i to ne svaki dan.
Mogu li začinjena jela uzrokovati da beba postane nervozna ili nemirna?
Postoje majke koje primijete da je beba osjetljiva na određenu hranu. Djetetova reakcija će biti jača ukoliko je osjetljivije na hranu ili ako je majka pojela veću količinu. Reakcije se mogu očitovati unutar nekoliko minuta, ali je češće da će do njih doći između 4 i 24 sata od kad je majka hranu konzumirala. Simptomi alergije u prvim bebinim mjesecima su zatvor, proljev, nemir, ali i osip. Ako malom bebinom organizmu ne odgovara nešto iz okoline, to će i pokazati.
Ako dijete reagira nakon unosa određene hrane, majka može iz prehrane izbaciti sumnjivu namirnicu i pratiti promjene. Nakon što je majka iz svoje prehrane izbacila spornu namirnicu, simptomi u djeteta bi se trebali povući unutar 5 do 7 dana, ali može proći i duže, do nekoliko tjedana. Kako bi se utvrdilo da je dijete zaista reagiralo na određenu namirnicu, majka je nakon nekog vremena ponovno može konzumirati. Ako dijete nema sličnu reakciju, vjerojatno nije preosjetljivo na tu namirnicu. Ako pak slično reagira, majka može biti prilično sigurna da je dijete preosjetljivo te bi namirnicu trebala izbjegavati dok dijete ne bude nešto starije, a ponekad čak i dok god majka doji.
Je li potrebno opće odricanje od ljute hrane?
Ne temeljitog odricanja nema. Govoreći iz iskustva, ne bi trebalo jesti hranu koja nadima i nakon koje se dojilje osjećaju loše. No temeljitog odricanja nema. Dakle, nema potrebe za univerzalnim izbjegavanjem pikantne hrane ako beba ne pokazuje znakove preosjetljivosti.
Kada ipak treba biti oprezan
- Ako u obitelji postoji povijest alergije na određenu namirnicu, majka treba konzumirati tu hranu s oprezom.
- Ako beba pokaže probavne probleme (grčevi uz proljev ili zatvor), kožne simptome (osipi, crvenilo) ili slabo dobivanje na težini posvećenost potpunom praćenju unosa i savjetu pedijatra je nužna.
- Ako majka primijeti da nakon konzumacije velike količine začinjene hrane dijete postane izrazito nemirno ili dobije osip, razumno je privremeno smanjiti unos te hrane i pratiti promjene.
Utjecaj prehrane na proizvodnju i nutritivni sastav mlijeka
Više nego sam izbor namirnica, za osiguranje dovoljne proizvodnje mlijeka važno je da majka zadovolji svoje energetske potrebe. Najvažniji faktor za stvaranje dostatne količine majčinog mlijeka je jesti dovoljno kalorija. Koliko točno kalorija dojilja treba ovisi o njezinom sastavu tijela i o tjelesnoj aktivnosti. Standardna preporuka za dojilje je konzumiranje 450-500 kalorija dnevno više nego obično. Proizvodnja mlijeka je energetski vrlo zahtjevan proces koji svakodnevno traži dodatnih 500 kcal.
Neke hranjive tvari u mlijeku ovise o majčinom unosu. Neki vitamini i minerali u mlijeku nalaze se neovisno o prehrani majke, dok se drugi nalaze samo ako ih majka unese u dovoljno velikim količinama kroz raznovrsnu prehranu. Među te hranive tvari ubrajamo omega-3 masne kiseline, kolin, vitamine B skupine, selen i jod. Istraživanja su pokazala da majka svojom prehranom ne može utjecati na ukupnu količinu masnoća u mlijeku, ali može djelomično na vrstu masnoća. Primjerice, prisutnost esencijalnih masnih kiselina (omega-3) ovisi o majčinom unosu istih prehranom.
Pikantna hrana i nutritivna vrijednost mlijeka
Ne postoji čarobna hrana koja će povećati količinu mlijeka, kao ni umjerena konzumacija određene hrane ili pića neće smanjiti količinu mlijeka niti učiniti da mlijeko 'nestane'. Stoga začinjena hrana sama po sebi ne smanjuje proizvodnju mlijeka. Više od hrane, količinu mlijeka određuje djetetovo sisanje, odnosno koliko dijete posiše, toliko će se mlijeka proizvesti.
Međutim, kvaliteta prehrane može utjecati na nutritivnu vrijednost mlijeka u određenoj mjeri. Na primjer, istraživanje je pokazalo usporedbu majčinog mlijeka Amerikanki i Tsimane žena te je otkrilo da Tsimane žene imaju prosječno 400% više DHA, a 260% manje trans masti. To ukazuje da kvalitetna prehrana s dovoljnim unosom esencijalnih masnih kiselina doprinosi boljoj nutritivnoj vrijednosti mlijeka.
Praktični savjeti za dojilje koje jedu začinjeno
- Promatrajte bebu: ako beba nema znakova nelagodnosti, proljeva, osipa ili bezrazložne nervoze, nije nužno mijenjati prehranu.
- Ako primijetite neželjenu reakciju, pokušajte privremeno smanjiti ili izbaciti sumnjive namirnice na 1-2 tjedna i pratite promjenu.
- U slučaju ozbiljnijih reakcija obratite se pedijatru i, po potrebi, napravite alergo test.
- Održavajte uravnoteženu prehranu bogatu tekućinom, energijom, proteinima te esencijalnim mikronutrijentima (omega-3, jod, željezo, kalcij, vitamini skupine B i folna kiselina).
- Ako želite uvesti promjene zbog zdravlja majke (npr. probavne smetnje nakon začinjene hrane), napravite to postupno i promatrajte kako to utječe na bebu.
Ostali važni aspekti prehrane tijekom dojenja
Voda, koja čini 87 posto majčinog mlijeka, osnovna je namirnica koja se mora unositi za povećanje proizvodnje mlijeka. Ponekad će majka osjetiti glad tijekom noćnih podoja - to nije ništa loše i u tom slučaju majka treba pojesti manji obrok bez obzira na doba dana ili noći. Više nego uključivanje specifičnih namirnica, važno je osigurati dovoljan unos ugljikohidrata i dovoljno bjelančevina. Tijekom dojenja također su povećane potrebe za tekućinom, jer mlijeko u gotovo 90% sastoji se od vode.
Najčešće spomenute „galactogogues“ namirnice poput zobi, raži, ječma i palente su izvor beta-glukana koji bi mogli utjecati na hormon prolaktin, ali za sada nema dovoljno dokaza da bilo koja namirnica sigurno povećava proizvodnju mlijeka. Čajevi za dojilje su dobri utoliko što su piće koje je dojilji potrebno. No, neće pijenje čajeva za dojilje doprinijeti povećanju količine mlijeka.
Mitovi i realnost
Došle su do nas mnoge tvrdnje: da majke trebaju izbjegavati čokoladu i rajčice; da dijete će kasnije uživati jedući iste namirnice koje je majka jela tijekom trudnoće i dojenja; da premali unos hrane majke nužno umanjuje kvalitetu mlijeka. Mitovi su rasprostranjeni i često štetni jer nove majke mogu izbjegavati važne nutrijente.
Sveukupno, dobre smjernice su: ono što ste jeli u trudnoći možete i za vrijeme dojenja, a često i više od toga; jesti raznoliko, sezonsko i lokalno; paziti na kvalitetu namirnica (pogotovo meso, jaja i mliječne proizvode). Majčino mlijeko osigurava sve hranjive tvari i sadrži idealnu količinu masti, šećera, vode, proteina i ostalih važnih tvari koje su djetetu tijekom prvih 6 mjeseci života potrebne za optimalan rast i razvoj.
Kada potražiti stručni savjet
Prije nego što odlučite iz prehrane izbaciti određenu hranu, a dojite, posavjetujte se s liječnikom ili nutricionistom. Ako sumnjate na alergiju kod djeteta najbolje je savjetovati se s pedijatrom te napraviti testiranje odnosno alergo test. U slučaju da dojenje u prvim danima nakon rođenja ne ide prema očekivanjima, majka si može pomoći SNS pumpom koja djetetu omogućuje da nauči pravilno prihvatiti bradavicu, a dojke potiče na proizvodnju mlijeka.
| Problemi | Mogući uzroci | Preporuka |
|---|---|---|
| Beba je nemirna nakon obroka majke | Preosjetljivost na određenu hranu ili velika količina začinjene hrane | Pratiti unos, privremeno izbaciti sumnjivu hranu, savjet pedijatra |
| Grčevi i kolike | Razvoj crijeva, pogrešan hvat, unos majke (rijetko) | Provjeriti dojenje (hvat/položaj), masaže, podrigivanje, savjet stručnjaka |
| Smanjena proizvodnja mlijeka | Neadekvatan unos kalorija/tekućine, rijetki podoji | Povećati učestalost podoja, adekvatan unos energije i tekućine |
Sažetak praktičnih zaključaka
- Pikantna hrana mijenja okus mlijeka, ali u većini slučajeva ne šteti bebi.
- Ako beba pokazuje probleme nakon konzumacije određenih namirnica, postupno ih izbacite i pratite reakciju.
- Važnije od zabrana je osigurati uravnoteženu, kalorički odgovarajuću i raznoliku prehranu te dovoljan unos tekućine.
- U slučaju ozbiljnijih simptoma ili sumnje na alergiju, posavjetujte se sa stručnjakom.